| Što je tagmatizacija? | Spajanje kolutića u funkcionalne cjeline |
| Gdje nalazimo tagmatizaciju? | Najrazvijenije kod člankonožaca, ali je susrećemo kod nekih mnogočetinaša |
| Kako je podijeljeno tijelo klještara? | Na 2 tagme- prosoma i opistosoma |
| Kako je podijeljeno tijelo kukaca i rakova? | Na 3 tagme- glava, prsa i zadak |
| Latinski naziv člankonožaca? | Arthropoda |
| Koja su potkoljena člankonožaca? | Kliještari, škrgaši i uzdušnjaci |
| Koji su razredi uzdušnjaka? | Kukci i stonoge |
| Koji su razredi škrgaša? | Rakovi |
| Koji su organizmi prvi put osvojili kopno? | Člankonošci |
| Što je zasluženo za razvoj na kopnu? | Razvoj egzoskeleta, člankovitih nogu, dišni sustav, optjecajni sustav, krila... |
| Što tvori miksocel | Celomska reducirana šupljina i hemocel |
| Gdje se nalazi srce člankonožaca? | S leđne strane |
| Kakav je optjecajni sustav člankonožaca? | Otvoren |
| Koja dva oblika ima kutikula? | Kao čvrst elastičan oklop i kao vrlo gipka i rastezljiva artikularna membrana koja se nalazi između kolutića i članaka |
| Od čega je građena prokutikula? | Od hitina |
| od čega je građena epikutikula? | Od voska i lipida |
| Što je rezilin? | Poseban oblik kutikule koji je elastičan i nalazi se na pokretnim mjestima |
| Kako se naziva presvlačenje i izlaženje iz egzuvija? | Ekdisis |
| Koja dva dijela razlikujemo na člankovitim nogama? | Coxit (vežu nogu s tijelom) i telopodit (pokretački dio) |
| S koje strane su mišići ispružači? | S leđne strane; ekstenzori |
| S koje srane su mišiću pregibači? | S trbušne strane; fleksori |
| Tko gradi fotoreceptore? | Retinularne stanice |
| Tko od člankonožaca ima sastavljene oči? | Kukci i rakovi |
| Od čega se sastoje sastavljene oči? | Od omatidija |
| Kakvo oko imaju danji kukci? | Apozicijsko oko |
| Kakvo oko imaju sumračni i noćni kukci? | Superpozicijsko oko |
| Od koja se tri dijela sastoji probavni sustav člankonožaca? | Od stomodeuma, mezenterona i proktodeuma |
| Kako člankonošci dišu? | Površinom tijela, škrgama i uzdušnicama |
| Što služi člankonošcima člankonošcima za ekskreciju? | 1) Ticalne žlijezde
2) Donjočeljusna žlijezda (niži rakovi)
3) Kučne žlijezde (neki kliještari)
4) Malpighijeve cjevčice (kukci, stonoge i većina paučnjaka) |
| Gdje se nalaze Malpighijeve cjevčice? | Na prijelazu srednjeg u stražnje crijevo |
| Koje je potkoljeno Amandibulata izumrlo? | Trilobitomorpha |
| Imaju li klještari ticala? | Ne |
| Što su pedipalpi? | Čeljusne nožice |
| Kako se nazivaju čeljusne nožice? | Pedipalpi |
| Kako se potkoljeno kliještara diejli? | Na prakliještare, paučnjake i krakače |
| Koji su jedini kliještari sa sastavljenim očima' | Prakliještari |
| Kako dijelimo paučnjake? | Na škorpione, pauke, grinje, i lažipauke |
| Koji je respiratorni pigment paučnjaka? | Hemocijanin |
| Koji su najveći kopneni paučnjaci? | Štipavci/škorpioni |
| Kakve je ekskrecija štipavaca? | Sastoji se od koksalne žlijezde, 2 para Malpighijevih cjevčica, limfnih žlijezda i artrocita |
| Kod kojih je člankonožaca optjecajni sustav najpotpunije izgrađen? | Kod štipavaca |
| Čime su odvojene prosoma i opistosoma kod pauka? | Dubokom urezanom spojnicom- pediculus |
| Kako pauci dišu? | Lepezastimm i cjevastim uzušnicama |
| Koji člankonošci imaju unutarnju oplodnju? | Pauci |
| Što je paučina? | Protein fibroin |
| Gdje se nalazi uređaj za predenje? | Ispred crijevnog otvora i sastoji se od 4-6 predljivih bradavica |
| Za što služi mreža paucima? | Za hvatanje plijena, čuvanje jajašaca, lebdenje, gradnju stanova... |
| Gdje žive krakači? | U moru |
| Kako je podijeljeno tijelo čeljusnika? | Na glavu, prsa i zadak |
| Kakve oči imaju čeljusnici? | Sastavljene |
| Kakva je ekskrecija rakova? | Djelomično preko škrga ili stijenke tijela te djelomično prekoticalnih i donjočeljusnih žlijezda |
| Što se javlja u probavnom sustavu kod viših rakova? | Žvačni želudac |
| Kakvo oko imaju najmlađe ličinke i odrasli niži raci? | Neparno, trodijelno, nauplijevo oko |
| Kako se naziva prvobitni oblik ličinke rakova? | Nauplij i zoea |
| Navedi neke niže rakove? | Vodenbuhe, brumbuljci i veslonošci |
| Koja je najbrojnija i najraznovrsnija grupa kopnenih životinja? | Uzdušnjaci |
| Koji su uzroci uspješne prilagodbe uzdušnika na kopnu? | Egzoskelet, let, metamorfoza, jajašca otporna na isušivanja, visok reprodukcijski potencijal, raznolikost usnih organa i načina hranjenja... |
| Koji člankonošci nemaju podjelu na tagme? | Stonoge |
| Kakve oči imaju stonoge? | Jednostavne |
| Kako dijelimo stonoge? | Na strige, dvojenoge, malonošce, kratkonošce |
| Što luče dvojenoge za obranu? | Cijanovodik |
| Koje stonoge nemaju oči? | Malonošci |
| Koja je najbrojnija skupina među svim životinjama? | Kukci |
| Kako je građeno tijelo kukaca? | Bilateralno simetrično, kolutićavo tijelo podijeljeno na 3 funkcionalne cjeline- glava, prsa i zadak |
| Kakav može biti položaj glave? | Hipognatski (okomit na tijelo) i prognatski (vodoravan položaj) |
| Kakvi mogu biti letni mišići kukaca? | Direktni (leptir, skakavac, vretanac)ili indirektni (muhe, pčele, ose) |
| Koji su organi za primanje mehaničkih podražaja u člankonožaca? | Hordotonalni organi |
| Koji su organi za sluh u člankonožaca? | Timpanalni organi |
| Gdje se probavlja i upija hrana kod kukaca? | U srednjem crijevu |
| Koji sustav troši najmanje vode? | Uzdušnički sustav |
| Kako se razgrađuju organi ličinke tijekom preobrazbe? | Histolizom |
| Koliko % kukaca ima holometaboliju? | 88% |
| Kako se naziva nepotpuna preobrazba? | Hemimetabolija |
| Što ej ametabolija? | Stanje gdje se odrasli i nezreli razlikuju samo po veličini i spolnoj zrelosti |
